... u rezbarenim, pozlaćenim okvirima kristalna ogledala, venčane fotografije, viteška medalja i upravljač bicikla. Otvaram vrata, na mene se mehaničkim glasom obrecne veštački papagaj: "Govori kratko, vreme je novac!" Trombotični uramljivač slika leži na leđima, automatizovana čelična ruka mu prinosi ustima cigaru. Dečji krevetac naglo poleće uvis, u njemu ciče dobro uhranjeni blizanci. U dnu odaje odnekud se spušta stolica za ljuljanje, u njoj sedi suludi mašinski inženjer... "Zašto? Šta vam se ne dopada? Za mene nema manjka stambenog prostora. Nekoliko čekrka, vitla, užadi i, molim, treća dimenzija je moja."
Đerđ Konrad Posetilac (str. 40-41), Bratstvo-jedinstvo, Novi Sad 1990 Sa mađarskog preveo Arpad Vicko